VeÄernji list Umrli ukopi- Jutarnji list Umrli Danas

VeÄernji list umrli Zagreb danasĀ
VeÄernji list Umrli ukopi
Ā
: viÅ”e o ovome možete proÄitati ovdje:Ā U dnevnim dnevnih novinama redovito izlaze informacije oĀ umrli Split,Ā Umrli Zagreb, umrli Split, Umrli Rijeka, umrli Istra .. o sprovodima i umrlima, osmrtnice, umrli danas i sjeÄanja, pokop, ukop, posljednji ispraÄaj i ukop, sprovodi,Ā Ā suÄuti, spomen, inmemoriam, te ih možete lako pronaÄi:Ā
POÅ ALJI TELEGRAM SUÄUTI !VeÄernji list umrli,Ā sprovodi,Ā Spomen, VeÄernji list inmemoriam, Jutarnji list sjeÄanja, Slobodna Dalmacija umrli, Slobodna Dalmacija. Osmrtnice, Slobodna dalmacija umrli danas, Slobodna dalmacija suÄutiĀ Ā
informacije o Umrli ZagrebĀ VeÄernji list umrli, VeÄernji list umrli sprovodi
VeÄernji list inmemoriam, Jutarnji list sjeÄanja
ISKAŽITE SVOJE poÅ”tovanje prema rodbini pokojnika, slanjem brzojava suÄuti sa tekstovima suÄuti ili stihovima suÄuti. Primjer telegrama suÄutiĀ Ā Ā
VeÄernji list Umrli ukopi /Ā
VeÄernji list Umrli sprovodi
VeÄernji list Umrli Zagreb danas
VeÄernji list Umrli ukopi- Jutarnji list Umrli Danas
Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije Naslovna stranica broja od 3. veljaÄe 2012 UpiÅ”ite Dnevne novine Format Berliner Vlasnik(i) Styria Media Group Nakladnik VeÄernji list d.d. Glavni urednik Dražen KlariÄ[1] Osnovan 1959.; prije 63 godine PolitiÄko slaganje Konzervatizam[2]
Jezik hrvatski SjediŔte Slavonska avenija Grad Zagreb Država Hrvatska Naklada 60.579 (od listopada 2014.) ISSN 0350-5006 Web stranica www.vecernji.hr
Uredite ovo na Wikidata Mediji Hrvatske Popis novina VeÄernji list (poznat i kao VeÄernjak; lit.ā'veÄernji list') hrvatske su dnevne novine koje izlaze u Zagrebu. Povijest i profil VeÄernji list je pokrenut u Zagrebu 1959. godine.[3][4]
Njegov prednik VeÄernji vjesnik ("VeÄernji kurir") pojavio se prvi put 3. lipnja 1957. u Zagrebu na 24 stranice[5], ali se brzo spojio s Narodnim listom (Å”to na engleskom znaÄi "Narodni list") i formirao ono Å”to je danas poznato kao VeÄernji. popis. VeÄernji list se smatra konzervativnim novinama.
Ā slažete se sa koriÅ”tenjem kolaÄiÄa,Ā cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vaÅ”em web pregledniku,Ā a iĀ za pružanje boljeg korisniÄkog iskustvaĀ je uĀ koristi kolaÄiÄe
primjer obavijest o smrti: vijest da je u 88. godini života u ponedjeljak u 17 u 19 blago u gospodinu preminula naŔa draga s obitelji,  javljamo rodbini prijateljima i znancima  ...
POÅ ALJI TELEGRAM SUÄUTI !
*VAŽNO ZA VAS! poÅ”alji telegram*Ā
VeÄernji list (poznat i pod nadimkom "VeÄernjak) nacionalne su dnevne novine sa sjediÅ”tem u Zagrebu koje se distribuiraju na podruÄju cijele Hrvatske. VeÄernji list izlazi od 30. lipnja 1959. godine, a izdaje ga tvrtka VeÄernji list d.o.o.
VeÄernji list je tiskovina koja po nakladi spada u vrh hrvatskog pisanog novinarstva. Danas njegova naklada iznosi izmeÄu 30.000 i 40.000 prodanih primjeraka dnevno. Time je, prema recentnim istraživanjima AZTN-a[4] o tržiÅ”tu tiska, zauzeo drugu poziciju po visini naklade, odmah iza dnevnih novina 24sata te ispred Jutarnjeg lista.
Novine se tiskaju na formatu berliner dok se glamurozna izdanja subotom i nedjeljom od 2020. tiskaju na velikom formatu te su podijeljene u "lage" pri Äemu svaka predstavlja rubriku za sebe. Subotnje i nedjeljno izdanje razlikuje se osim po formatu, grafiÄkoj obradi te opremi tekstova i po objavljivanju ekskluzivnih reportaža, istraživaÄkih serijala, velikih životnih ispovijesti, intervjua, kolumni i dubinskih analiza pri Äemu je naglasak stavljen na kvalitetnu fotografiju i infografiku. Nakon Å”to je VeÄernji list vikendom preÅ”ao na veliki format zabilježen je i rast prodaje za oko 30 posto.
VeÄernji list je mainstream medij u Äijem su fokusu prvenstveno teme iz politike i kulture ali i sporta te showbizza, a list u ideoloÅ”kom smislu zastupa vrijednosnu politiku centra. Politika centra najoÄitija je kod VeÄernjakovih kolumnista, analitiÄara i komentatora. Dio je onih koji piÅ”u iz lijevog te dio onih koji piÅ”u iz desnog kuta. Takvim pristupom VeÄernji list nastoji zadržati strogu objektivnost, ali i privuÄi Å”to Å”iru Äitateljsku publiku.
VeÄernji list izdavaÄ je i dnevnih novina Poslovni dnevnik te specijaliziranih magazina, mjeseÄnika i Äasopisa (Vojna povijest, Ordinacija, Diva, Living...)
VeÄernji list prisutan je veÄ 22 godine i na internetu s portalom www.vecernji.hr, a koji je prema istraživanju Gemiusa permanetno drugi najÄitaniji web portal u Hrvatskoj, odmah iza portala 24sata. U lipnju 2021. godine VeÄernji list krenuo je, po uzoru na utjecajne europske i svjetske medije, s naplatom digitalnog sadržaja koji se nalazi u rubrici Premium.
POÅ ALJI TELEGRAM
UredniÅ”tvo je lansiralo i VeÄernji TV-a u sklopu kojeg nekoliko puta u tjedno u VeÄernjakovu studiju gostuju aktualne osobe iz javnog života dok se sadržaj emitira uživo na portalu i službenim druÅ”tvenim mrežama VeÄernjeg lista.
Neki od istaknutih i nagraÄivanih novinara koji trenutno piÅ”u za VeÄernji list su: Miljenko JergoviÄ, Dražen LaliÄ, Ljubo JurÄiÄ, Mate MijiÄ, Zvonimir Despot, Denis Derk, Milan IvkoÅ”iÄ, Darko PaviÄiÄ, Ivan HrstiÄ, Goran Gerovac, Zoran Vitas, Branimir Pofuk, Tomislav Krasnec, Hassan Haidar Diab, Marinko JurasiÄ, Iva Boban ValeÄiÄ, Sandra VeljkoviÄ, Josip Bohutinski, Ljubica GatariÄ, Petra MaretiÄ Å½onja, Renata RaÅ”oviÄ, Tomislav DasoviÄ, Dea RedžiÄ i mnogi drugi.
VeÄernji list organizator je i zapaženih projekata poput "VeÄernjakove ruže", "Hrvatske pameti Hrvatskoj", "VeÄernjakove turistiÄke patrola", "OPG-Zlata vrijedan", "Hrvata koji su mijenjali svijet" te multimedijalne izložbe "Hrvatska svijetu". VeÄernji list, takoÄer, izdaje i knjige iz podruÄja politike, sporta, kulture i povijesti.
VeÄernji list je 2019. prema Superbrandsu (neovisni autoritet za priznavanje brenda) ocijenjen najkvalitetnijim u svojoj kategoriji dnevnih novina.
1 Povijest
2 Izdanja
3 Glavni urednici
4 Prijepori
5 Poveznice
6 Izvori
7 Vanjske poveznice
Povijest
Predak VeÄernjeg lista je VeÄernji vjesnik, koji se prvi puta pojavio na 24 stranice formata A3 (berliner) dne 2. lipnja 1957. godine. Glavni i odgovorni urednik bio je Stjepan Cerjan. Taj dnevnik je dvije godine kasnije spojen sa starijim zagrebaÄkim dnevnikom Narodnim listom, pa je tom prilikom i naziv dvojih novina spojen u VeÄernji list.
VeÄernji list je s glavnim i odgovornim urednikom Davorom Å oÅ”iÄem preuzeo blagu tabloidnu koncepciju, stavljajuÄi naglasak na vijesti koje zanimaju tzv. āmalog Äovjekaā, obiÄnog graÄanina, kojemu su bile namijenjene i kolumna Embargo[5] (utemeljio ju je Mirko BiliÄ) i strip Grga[6] Ice Voljevice.
Dnevna prodana naklada je s prosjeÄno oko 60.000 prodanih primjeraka ubrzo udvostruÄena, a nastavila je rasti i pod kasnijim glavnim urednicima, pa je u doba glavnog urednika Stjepana AndraÅ”iÄa s nakladom od 342.500 primjeraka VeÄernji list postao najprodavanije dnevne novine u tadaÅ”njoj Jugoslaviji,[7] a naklada je i dalje rasla: na 351.895 primjeraka 1985., te 370.120 1986.
Godine 1990. VeÄernji list je izdvojen iz kuÄe Vjesnik, a njegovo vlasniÅ”tvo je preuzela država, u Äije ime su u vlasniÄkoj strukturi bili Fond za privatizaciju i Fond Mirovinskog osiguranja s 86 posto dionica, a uposlenicima je ostalo 13 posto.[8]
VeÄinski vlasnici su VeÄernji list privatizirali 1998. godine, pod uvjetima koje su, po rijeÄima tadaÅ”njeg predsjednika Republike Stjepana MesiÄa 2000., dogovorili āna sastanku u PredsjedniÄkim dvorima joÅ” 13. studenoga 1997. godineā Franjo TuÄman (u to doba predsjednik Republike) i IviÄ PaÅ”aliÄ.[9]
VeÄernji list je preuzeo Caritas Fund Ltd. s DjeviÄanskih Otoka, osnovan samo nekoliko dana ranije za taj posao,[10] a hrvatskoj javnosti nisu navedeni vlasnici, tj. ulagaÄi tog Fonda, Å”to je konstatirala i Državna revizija[11]
Revizija je konstatirala i da je vrijednost dionica prepolovljena u dvije godine vlasniÅ”tva tog Fonda. Od 2000. godine VeÄernji list djeluje u sklopu austrijskog medijskog koncerna "Styria Medien AG" koji je prekupio taj list.
Prema anketi "GfK Centar za istraživanje tržiÅ”ta" iz 2001. godine, VeÄernji list je vodeÄi[12] nacionalni list u zemlji, s jakim regionalnim izdanjima.
VeÄernji list je projektom "Nogomet srcem" 2006. osvojio treÄe mjesto na natjecanju "Ifra Cross Media Award 2006", za praÄenje Svjetskog prvenstva u nogometu.[13]
Izdanja
VeÄernji list ima 10 izdanja za Hrvatsku, jedno za BiH te jedno meÄunarodno:
Dalmacija
Istra-Primorje-Lika
Slavonija i Baranja
Slavonija
Podravina i Bilogora
Varaždin i MeÄimurje
Zagorje
Sisak
Karlovac
Zagreb
Bosna i Hercegovina
meÄunarodno izdanje
Glavni urednici
Kroz povijest najnakladnijih hrvatskih dnevnih novina, VeÄernji list je vodilo 11 glavnih urednika:
Tomislav GoluboviÄ (od 1959. do 1961.),
Mirko BiliÄ (od 1961. do 1963.),
Vera VrciÄ (od 1963. do 1968.),
Davor Å oÅ”iÄ (od 1968. do 1972.),
Milan BekiÄ (od 1972. do 1975.),
Drago Å ubiÄ (od 1975. do 1983.),
Stjepan AndraÅ”iÄ (od 1983. do 1990.),
Ivo Lajtman (od 1990. do 1992., a nakon smrti, kraÄe vrijeme zamjenjivao ga je v.d. Vinko Äesi, do novog gl. urednika),
Branko TuÄen (od 1992. do 2001.),
Ružica Cigler (od 2001. do 2005.),
Miljenko Manjkas (od 2005. do 2006.),
Goran OgurliÄ (od 2006.),[3]
Dražen KlariÄ (od 2015.)
Prijepori
NastojeÄi biti brži od konkurencije, VeÄernji list je uveo praksu āforskogā izvjeÅ”tavanja, objavljujuÄi vijesti o dogaÄajima koji su se imali dogoditi tek poslije slanja izdanja u tisak, ali prije nego Å”to bi ono stiglo u prodaju. ViÅ”e puta se dogodilo da je objavljena vijest drukÄija od dogaÄaja.
Tako je u prvim izdanjima 4. travnja 1996. objavljena vijest o dolasku ameriÄkog ministra trgovine Rona Browna u Dubrovnik citiran govor koji je održao pri slijetanju, a u meÄuvremenu je avion s Brownom udario u brdo, ministar je poginuo, a govor nije održan.[nedostaje izvor]
Prema medijskom istraživanju Marte VlainiÄ iz ožujka 2012. godine āKako hrvatske dnevne novine izvjeÅ”tavaju o djeci: analiza sadržaja Jutarnjeg i VeÄernjeg listaā Ā»na službenim internetskim stranicama Jutarnjeg i VeÄernjeg lista nalazi se samo odreÄeni broj autorskih Älanaka, mnogo manji nego u tiskanim izdanjima.
UnatoÄ tome, Äini se da se poveÄava broj Äitatelja koji prelaze s tiskanih na internetska izdanja novina. Kako bi poveÄale prodaju, dnevne novine katkada Å”ire glasine i dezinformacije Å”to obmanjuje Äitatelje. Älanci o djeci objavljeni u oba analizirana dnevnika ukazuju na nisku razinu vjerodostojnosti Å”to se vidi u jednostranosti izvora informacija, dominaciji samo jednog izvora informacija, novinskim fotografijama kojima nije navedeno podrijetlo te izostanku citata u glavnom naslovu.Ā«[14]
VeÄernji list je 2. ožujka 2014. objavio kolumnu Davora IvankoviÄa pod naslovom "Savjetnici Ive JosipoviÄa uopÄe nisu proÅ”li sigurnosnu provjeru" i s podnaslovom "Ni glavni analitiÄar Dejan JoviÄ nije proÅ”ao sigurnosnu provjeru, a dostupne su mu sve državne tajne".[15] Isti dan je Ured Predsjednika dokumentirano demantirao te tvrdnje, jer je Dejan JoviÄ sigurnosnu provjeru proÅ”ao u srpnju 2010.[16]
izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/Ve%C4%8Dernji_list