Kako se isporučuje telegram - brzojav - čestitka?

*odaberite telegram/čestitku* +poklon +Vaš popust rodilišta recenzije

Telegrami-brzojavi.eu koriste najkvalitetnije standarde i procedure u slučaju slanja, povrata robe i/ili uplaćenih sredstava.

Pošiljka je bez označene vrijednosti i sadrži pisano priopćenje u zatvorenom omotu tako da je sadržaj dobro zaštićen od mogućih oštećenja prilikom prijenosa i bez vidljivog traga na omotnici sadržaj se ne može izvaditi niti oštetiti.

Telegram se, po pravilu, uručuje na ruke primatelju, ili užih članova obitelji; u slučaju da dostavne službe ne zateknu primatelja na navedenoj adresi, telegram se ostavlja u poštanskom sandučiću primatelja.

Pošiljatelj će na svoju e-mail adresu automatski dobiti obavijest o narudžbi i pregled kreiranog telegrama (ukoliko je pošiljatelj naveo svoju adresu tijekom ispunjavanja narudžbe).

Također, telegram se može isporučiti i putem: e-maila, whats app-a, sms-a, viber-a → na zahtjev pošiljatelja.

Kako se isporučuje telegram   telegram se može isporučiti putem e-maila, whats app-a, sms-a, viber-a

Brzojav

Prijeđi na navigacijuPrijeđi na pretraživanje
Spomen-ploča na zgradi prvog brzojavnog ureda u SAD-u popraćena riječima koje je 24. svibnja 1844. Samuel Morse poslao prvim električnim brzojavom: "Što je Bog stvorio" (What hath God wrought)

Brzojav (međunarodnica ili internacionalizam jest "telegraf" od grčke riječi tele, na daljinu, i graphein, pisati) uređaj je odnosno sustav za prijenos poruka na veliku udaljenost. Za razliku od telefona, brzojav ne prenosi glas nego pojedina slova uz pomoć određenog kôda.

Svjetlosni (optički) brzojav[uredi | uredi kôd]

Prvi brzojavni sustavi su koristili optički prijenos poruka. Za vrijeme francuske revolucijeClaude Chappeinženjer iz Lyona je izmislio i izgradio novi sustav koji se sastojao od niza tornjeva s pokretnim elementima kojima je upravljala ljudska posada.

Svaki položaj pokretnih elemenata je odgovarao jednom slovu te su kodovi morali biti razmijenjeni prije prijenosa poruke. Tornjevi su bili izgrađeni na uzvišenjima i na razmjerno maloj udaljenosti kako bi se iz svakog tornja vidio prethodni i naredni toranj u nizu. Nakon što bi posada primijetila signale koje je slao jedan toranj, ponavljala bi te signale nakon određenog vremena. Posada narednog tornja bi primijetila ove signale i također ih ponavljala. Tako se poruka širila s jednog na drugi kraj niza. Ovaj sustav je omogućavao mnogo brži prijenos poruka u odnosu na dotad korištene kurire na konjima.

Problem ovih prvih brzojava je bio to što se nisu mogli koristiti po noći ili lošem vremenu, te što je u svakom tornju morao biti angažiran veliki broj ljudi.

Optički brzojavi se koriste i danas, naročito u moreplovstvu, gdje se za prijenos poruka na kratke udaljenosti koristi jak reflektor koji se naizmjenično pali i gasi. Ovo gašenje i paljenje svjetla odgovara određenom kôdu uz pomoć kojeg se prenosi poruka.